Ruska civilizacija i kultura. Literatura презентация

Содержание

Literatura Mila Stojnić: Ruska civilizacija i kultura Slavica Lukić: Ruska civilizacija i kultura Filmovi, fotografije, slajdovi, CD – pomoćni izvori Broj sati nastave – prema NPP Fakulteta Način ocjenjivanja –

Слайд 1Ruska civilizacija i kultura 1
Nastavnik: Prof. dr Slavica Lukić

Слайд 2Literatura
Mila Stojnić: Ruska civilizacija i kultura
Slavica Lukić: Ruska civilizacija i

kultura
Filmovi, fotografije, slajdovi, CD – pomoćni izvori
Broj sati nastave – prema NPP Fakulteta
Način ocjenjivanja – nastava, predispitne aktivnosti, završni ispit

Слайд 3Nastavni program
Sadrži:
Geografski položaj Rusije
Reljef
Klimu
Rijeke
Prirodna bogatstva Rusije
Životinjski

i biljni svijet
Naselja
Kultura stanovanja
Kulturu oblačenja i ishrane

Слайд 4Nastavni program
Porodični život
Korijene ruskog civilizacijskog modela
Stari Sloveni i njihovi

susjedi
Primanje hrišćanstva
Pismenost i način širenja pismenosti
Kijevska kneževina
Novgorodska kneževina
Vladimirska i Suzdaljska kneževina
Moskovska kneževina
Uticaj islama na ruski civilizacijski model
Nastanak “Cijele Rusije”
Promjene u ruskom civilizacijskom modelu u “vrijeme smutnje”

Слайд 5Nastavni program
Evropa kao civilizacijski uzor
Reakcija konzervativnih krugova
Ruska srednjevjekovna umjetnost


Procesi u okviru ruskog pravoslavlja
Procesi u ruskoj kulturi i umjetnosti u 15. i 16. vijeku
Karakteristika novog perioda ruske kulture
Rusija na putevima evropske prosvećenosti
Evropski građanski ideali u ruskom civilizacijskom modelu
Prekretnica u ruskom civilizacijskom modelu
Vrednovanje tradicije i Novi društveni model

Слайд 6Geografski položaj Rusije
Rusija izlazi na tri okeana:
Atlanski – Baltičko, Azovsko i

Crni more
Tihi – Beringovo, Ohotsko i Japansko more
Sjeverno ledeni – Barencovo, Bijelo, Karsko, Istočnosibirsko i Čukotsko more
Zauzima prostor dijela istočne Evrope i sjeverne Azije – 17.075.400 km2 (prema literaturi), 17.125.187 km2 (internet)
Naseljavaju ga uglavnom Rusi (preko 80%)i pripadnici oko 100 raznih naroda
Glavni grad Moskva
Ostali veliki gradovi – Sankt-Peterburg, Nižnji Novgorod, Volgograd, Kazanj, Novosibirsk, Perm, Omsk itd.

Слайд 8Geografski položaj Rusije
Autonomne republike Ruske Federacije:
Baškirska, Burjatska, Dagestanska, Jakutska, Kabardino-Balkarska, Kalmička,

Karelska, Komi, Marijska, Mordovska, Sjeveroosetinska, Tatarska, Tuvinska, Udmurtska, Čečeno-Inguška i Čuvašaka autonomija
Autonomne oblasti Ruske Federacije:
Adigejska, Gornoaltajska, Jevrejska, Karačajevsko-čerkeska i Hakaska oblast
10 autonomnih okruga
6 krajeva
49 oblasti

Mješanje azijske i evropske civilizacije i oko 100 različitih kultura


Слайд 10Geografski položaj Rusije
Na zapadu Rusija graniči sa:
Norveškom
Finskom
Estonijom
Letonijom
Litvanijom
Poljskom
Bjelorusijom
Ukrajinom




Слайд 11Geografski položaj Rusije
Na jugu graniči sa:
Abhazijom - Suverenitet ovih teritorija je

sporan, ali je Rusija priznaje
Gruzijom
Južnom Osetijom - Suverenitet ove teritorije je sporan, ali je Rusija priznaje
Azerbejdžanom
Kazahstanom
Kinom
Mongolijom
Sjevernom Korejom
Japanom (morska obala)
Na istoku sa SAD (morska granica)

Слайд 12Suverenitet Abhazije






Proglasila nezavisnost nakon raspada SSSR.
Gruzija je smatra svojom Autonomnom republikom.
Nezavisnost

Abhazije je priznalo 6 država među kojima Rusija, Nikaragva, Venecuela.
Do 1931.g. bila je u sastavu Ruske SSR, a od tad u sastavu Gruzije.
Abhazi pripadaju pravoslavnom hrišćanstvu.

Слайд 13Suverenitet Južne Osetije
Takođe referendumom proglasili samostalnost od Gruzije.
Njen suvererenitet je priznala

Rusija 2008.g.
Oseti su stari narod koji je primio hrišćanstvo (oko 61% su hrišćani, ali ima ih koji su u vrijeme Tatara primili islam).
1989.g. narastanjem gruzijskog nacionalizma Južni Oseti su tražili spajanje sa Sjevernom Osetijom koja je u sastavu RF.
1991.g. Gruzijske vlasti ukidaju ruski jezik kao službeni jezik.
Iste godine napada J. Osetiju gdje je bilo oko 1000 mrtvih i oko 100 hiljada izbjeglica.
2008.g. Gruzija napada J. Osetiju, kada su Ruske trupe krenule u odbranu Južne Osetije, gdje je živjelo većinsko Rusko stanovništvo.
Poslije tog rata Rusija priznaje nezavisnost Južne Osetije.


Слайд 15Kaljinjingrad
Pripao Rusiji poslije raspada Sovjetskog Saveza
Kopnena granica je sa Poljskom

i Litvanijom koje su članice Evropske unije
Sa Rusijom samo graniči morskim putem
Velika ruska vojna baza, stožer ruske baltičke flote

Слайд 19Krimsko poluostrvo

Слайд 20Krim
Do februara-marta 2014.g. Krim je bio u sastavu Ukrajine.
Stanovništvo Krima

je referenumom odlučilo da se odvoji od Ukrajine i 17.marta formalno Vrhovni sovjet Krima podnosi Rusiji zahtjev za pripajanje Ruskoj Federacija, što je RF usvojila već 18.marta.
Od tada do danas zapad ne priznaje da je teritorija Krima u sastavu Rusije, SAD traži povrat ove teritorije Ukrajini.
Krim je bio u sastavu Rusije, dok ga Nikita Hruščov nije 19. februara 1954. odvojio od Ruske SFSR i dao Ukrajinskoj SSR.
Grad Sevastopolj je definisan kao grad sa federalnim statusom i ulazi u sastav Rusije, sa većinskim ruskim stanovništvom (oko 72%)
Većinsko stanovništvo na Krimu su Rusi (oko 58%), Ukrajinci (oko 24%), Tatari (oko 12%) i drugi.

Слайд 21Obradivo zemljište: 13% teritorije
Šume: 51% teritorije
Vode: 13% teritorije
Broj stanovnika: 143.954.400 (1.januar

2002.g.), 142.856.536 (2010), 146.544.710 (2016)

Na teritoriji Rusije ima 10 gradova koji imaju preko milion stanovnika: Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Nižnji Novgorod, Jekaterinburg, Samara, Omsk, Kazanj, Ufa, Čeljabinsk

Gustina naseljenosti: 8,4 stanovnika/km².
Maksimalna dužina: 4.000 km.
Maksimalna širina: 9.000 km.

Слайд 23Reljef Rusije
Granica sa Gruzijom i Azerbejdžanom – Kavkaz – Elbrus (5.633

m) – na jugu
Na jugozapadu – Karpati
Na granici Evrope i Azije – Ural – vrh Narodnaja (1.985 m)
Azijski dio Rusije – planina Altalaj – vrh Bjeluha (4.506 m)
Vulkanske planine poluostrva Kamčatka–najviši vrh Ključevskaja Sopka (4.750 m)
Na zapadu Sibira - Zapadnosibirska visoravan kroz koju protiče najduža ruska rijeka Ob (dužine 5568 km, prema dužini 5. rijeka na svijetu).

Слайд 24Elbrus – najviši vrh Kavkaza

Слайд 25Rijeke u Rusiji
120.000 rijeka dužih od 10 km
Četiri sliva:
Atlanski okean –

Neva, Narva, Njemen, Don, Kuban, Dnjepar (dužina koja protiče Rusijom 485 km) i dr.
Sjeverni ledeni okean – Sjeverna Dvina, Pečora, Ob, Jenisej i dr.
Tihi okean – Amur, Anadir, Penžina i dr.
Kaspijsko jezero (more) – Volga, Ural i dr.
Najveće rijeke Rusije su Volga i Don u evropskom dijelu, i Ob, Irtiš, Jenisej, Lena i Amur u azijskom.
Veliki dio ruskih rijeka je plovan
Najveći saobraćajni značaj ima rijeka – Volga
Rijeke imaju ogroman hidroenergetski potencijal
Oko 200.000 jezera – Kaspijsko, Bajkalsko, Onjega, Ladoško jezero i dr. i velik broj vještačkih jezera

Слайд 26Klima
Kontinentalna klima – na sjeverozapadu na nju utiče primorska klima, a

u Sibiru prelazi u oštru kontinentalnu klimu
Na crnomorskom primorju - postoje elementi subtropske klime
Kaspijsko primorje – polupustinjska klima
Pacifičko primorje – monsunska klima
Na visokim planinama – alpska klima
Na ostrvima Sjevernog ledenog okeana – polarna i subpolarna
Srednja temperatura u evropskom dijelu – januar – od 0 do 14 stepeni, juli od 12 – 24 stepena, u Sibiru – u januaru od -40 do -50 stepeni, juli od 15 do 20 stepeni. Minimalne temperature se spuštaju u evropskom dijelu do -55 stepeni, a u Sibiru do -77 stepeni

Слайд 27Prirodna bogatstva Rusije
Snažna hidroenergetska baza
Nafta i gas – Sibir i Volgo-Uralski

rejon
Kameni ugalj – u Kuznjeckom, Amurskom i Uralskom basenu
U cijeloj Rusiji velike zalihe tresita, bakra, željezne rude, aluminijuma, kalaja, olova, cinka
Bogata je i zlatom, platinom, srebrom
U Sibiru velika nalazišta dijamanata i nemetala
U predjelima Urala – poludrago kamenje – ahat, jašma, malahit, azurit
96% ruskih zaliha drveta se nalazi u Sibiru (listopadna, četinarska šuma, tajge – neprohodne šume, tundre – šume niskog rastinja)
Stepa – čest motiv ruske književnosti (Gogolj u Tarasu Buljbi, Čehov u Stepi, Puškin u Spomeniku), ruski pejsaž na slikama Šiškina
Čest je motiv i Dagestanjska pustinja

Слайд 28Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Nafta i gas – najveći energetski izvori

na svijetu – zapadni Sibir i Volgo-uralski rejon
Velike zalihe kamenog i mrkog uglja
Velike zalihe tresita
Bogata nalazišta željezne rude, bakra, olova, cinka, aluminijuma, kalaja, plemenitih metala – zlata, platine i srebra
Sibir bogat nalazištima dijamanata i nemetala
Neiscrpne zalihe četinarskih i listopadnih šuma – zauzima prvo mjesto u svijetu
Oko 50% teritorije zemlje je pod šumom
Jedna od najvećih proizvođača krzna u svijetu
U rijekama i jezerima žive ogromne količine ribe

Слайд 29Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Rusija obezbjeđuje 28% svjetskih potreba prirodnog gasa
55%

apatita
26% dijamanata
22% nikla
16% kamene soli
14% željezne rude
13% obojenih metala
12% nafte i kamenog uglja

Слайд 30Prirodna bogatstva – prednosti Rusije
Na njenoj teritoriji se nalazi oko 30%

svjetskih rezervi uglja
50% eksploatisane nafte Rusija izvozi
30% eksploatacije gasa izvozi
60% proizvodnje cnog metala
50-70% proizvodnje obojenih metala
80% mineralnih đubriva
40% amonijaka
50% sintetičkog kaučuka
80% celuloze itd.

Слайд 31Životinjski i biljni svijet
Toplokrznene životinje – Rusija jedan od najvećih proizvođača

krzna – bizamski pacovi, astraganska jagnjad, samur, vizon, i dr.
Zaštitni znak Rusije – bijeli polarni medvjed
U pustinjskom dijelu – kamile
Na Bajkalskom jezeru i sjevernim morima – foke
U sjevernim tundrama – jeleni i irvasi
Domaće životinje - perad
Stočarstvo u ukupnoj seoskoj privredi učestvuje sa 64%

Слайд 32Životinjski i biljni svijet
Vode su bogate svim vrstama ribe, rakova i

školjki – velika proizvodnja kavijara
Gljive su svojevrsna nacionalna hrana – najveći delikates su trufelji (podzemne gljive)
Domaće povrće, sve vrste žitarica, domaće voće, južno voće (mandarina, pomorandže, limun, nar, japanska jabuka, smokva, ananas, urme i dr.
Čaj je omiljeno piće
Votka ili hljebno vino – proizvodi se od žitarica

Слайд 33Naselja
Ruski gradovi su najčešće nastajali oko utvrđenog feudalnog jezgra
Utvrđenja su u

početku bila građena od drvene građe
Oko utvrđenja su pravljeni nasipi i šančevi koji su se punili vodom zbog odbrane od neprijatelja
Kasnije je drvo zamjenjeno kamenom
Brvnara od drveta je i danas ruska nacionalna kuća (na sjeveru Rusije i crkve su pravljene od drveta)
Ta utvrđenja se nazivaju “kremlj” – primjer Moskovski Kremlj – film “Jedan sat u Moskovskom Kremlju” i “Moskva”
Prvi grad koji je imao svoj urbanistički plan – Sankt-Peterburg (od 1914 Petrograd, od 1925 Lenjingrad, od 1991. Peterburg

Слайд 34Kultura stanovanja
Od starih seoskih kuća do evropskih građevina u klasicističkom, baroknom

i secesionističkom stilu (sa stubovima, figurama u kamenu i gipsu, cvjetnim ornamentima)
U unutrašnjosti – zidane peći

Слайд 42Odjeća
Način odjevanja uslovljava klima
Specijalna topla odjeća:
vatanke – odjeća pravljena od

dvostruke tkanine, vatirane i prošivene šavovima
valjenki – duboka obuća slična čizmama od valjane vune

Слайд 43Odjeća
vareški – rukavice sa jednim prstom
ušanki – šubare koje pokrivaju

uši, najviše ih nose Rusi

Слайд 44Odjeća
bunde od krzna okrenute naopako
polušubok – kratki krzneni kaput,

Слайд 45Odjeća
kazakin – dugi kaput koji podsjeća na kaput kozaka, strukiran





kaftan

– dugi muški kaput
koji pokriva cijelu figuru

Слайд 46Odjeća
U ruskoj tradicionalnoj ženskoj odjeći
preovlađuju jake, žive boje.


Na muškoj odjeći u kroju se osjeća
uticaj azijske kulture.
Tradicionalna ruska
rubaška i široke čakšire
su slovenskog porijekla.




Слайд 47Odjeća
Na sjeveru Rusije preko sarafana
(široko nabrane haljine)
se nosi

haljina bez rukava
sa naramenicama sa psecom
oko grudi

Слайд 48Stanovništvo Rusije
Prema popisu iz 2002.g. najbrojniji su:
Rusi (79,80%),
Tatari (3,80%),
Ukrajinci (2%)
Baškiri

(1,2%)
Čuvaši (1,1%)
Čečeni (0,9%)
Ruski jezik je izrazito dominantan i njime se služi 98% stanovništva
U Rusiji dominiraju vjerske zajednice:
Ruska pravoslavna crkva
Islamska zajednica – Tatari, Baškiri, Čečeni
Gradsko stanovništvo 72,4%, a seosko 27,6%
Starosni sastav:
Do 19 godina ima 25,2% stanovništva
Od 20 – 59 godina – ima 56,3% stanovništva
Preko 60 godina ima 18,5% stanovništva

Слайд 49Religija u Rusiji
Podaci su nepouzdani, jer se popisom stanovništva građani ne

izjašnjavaju
Smatra se da je čak do 48% stanovništva ateisti
Zakonski kao tradicionalne religije priznaju s pravoslavlje, islam, budizam i judizam
U manje hrišćanske grupe spadaju jermenski hrišćani, rimokatolici i protestanti
Islamskoj zajednici pripadaju narodi turskog porijekla, Tatari, Baškiri, Čečeni, Inguši,

Слайд 50Saobraćaj u Rusiji
Dominantnu ulogu ima željeznica i za putnički i za

željeznički saobraćaj
Najduža željeznička pruga – Transsibirska željeznica, duga preko 9000 km, od Moskve do Vladivostoka
Vazdušni saobraćaj se uglavnom koristi na relacijama preko 1500 km
Najveća stopa smrtnosti u drumskom saobraćaju u Evropi

Слайд 51Transsibirska željeznica

Слайд 52Jezik u Rusiji
Zajedno sa ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini grupu istočnoslovenskih

jezika
Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve
Ruskim jezikom kao maternjim jezikom služi se oko 180 miliona ljudi, od kojih 130 miliona živi u Rusiji
Službeni jezik je u Rusiji, Bjelorusiji, Kazahstanu, Kirgistanu, te na Krimu
Uzimajući u obzir ruski jezik kao drugi jezik (osim maternjeg) njime se služi oko 300 miliona ljudi
Piše se ćirilicom, izvedenom u 10 vijeku (poslije primanja hrišćanstva) iz grčkog pisma, uz dodatak nekih slova glagoljice
Oblici mnogih slova su promjenjeni reformama Petra I Velikog
Ruski jezik ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika
Svaki samoglasnik ima dvije varijente: palatalizujući i nepalatalizujući

Слайд 53Područja gdje se govori ruski jezik

Слайд 54Rusko govorno područje
Rusijа je nаjvećа zemljа nа svijetu, i zbog vlаdаvine

bivšeg Sovjetskog Sаvezа, mnogi stаriji ljudi širom Istočne Evrope znаju ruski jezik.
Tu su i mnogi ruski imigrаnti širom svijetа, npr. u Njujorku, Portlаndu, Oregonu, oko Izrаelа, pа je jezik sаčuvаn nа rаzličitim lokаcijаmа.
U Bjelorusiji su bjeloruski i ruski zvanični jezici – 11% Rusa živi u Bjelorusiji
U Ukrajini je ukrajinski zvanični jezik, ali 30% stanovništva se izjašnjava da je njihov jezik ruski.
U Kazahstanu je kazaški službeni jezik ali je ruski veoma popularan – oko 20% stanovništva su Rusi

Слайд 55Rusko govorno područje
U Kirgistanu je kirgiški jezik građanski, ali je zvanični

službeni jezik ruski – Rusi čine oko 9% stanovništva.
U Moldaviji je ruski jezik zvanično priznat regionalni jezik – ima oko 6% stanovništva Rusa.
Govori se još u Izraelu, Uzbekistanu, Poljskoj, Češkoj itd.
U SAD ima oko milion stanovnika koji govori ruski, jer su ruskog porijekla.

Слайд 56Novčana jedinica
Zvanična valuta u Rusiji je rublja. To je nacionalna valuta

Ruske Federacije, a ranije i Sovjetskog Saveza.
Međunarodni kod ruske valute je RUB.
Rublja se koristi i u Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Rublja se dijeli na 100 kopejki.
Papirne novčanice se izdaju u apoenima od 5, 10, 50, 100, 500, 1000 i 5000 rubalja, a kovani novac u apoenima od 1, 5, 10 i 50 kopejki, kao i 1, 2 i 5 rubalja.

Слайд 57Ishrana u Rusiji
Riba – crveni i crni kavijar
Domaće životinje – piletina,

meso od patke, guske, ćurke
Divlje životinje – divlja patka, fazani, prepelice
Gljive su nacionalna hrana – vrganj, rudnjača, šampinjoni, trufelji (podzemne glive) su delikates ruske kuhinje
Sve vrste povrća
U nacionalnoj kuhinji – pasulj, grašak, kupus – “šći” (čorba od kupusa)
Sve vrste žitarica
Sve vrste voća – posebno “rjabina” (vrsta kruške, slična našoj oskoruši)
Južno voće koje uspijeva u Rusiji – mandarina, pomorandža, smokva, ananas, urma
Omiljeno piće je čaj koje se pije po cijeli dan – samovari
Najpoznatije alkoholno piće je votka (proizvodi se od žitarica – pšenice i kukuruza) u narodu se još naziva hljebno vino
Prije jela se služi votka, uz jelo vino, a na kraju konjak

Слайд 58Porodični život i rodbinske veze
Rusi su privrženi porodici
Njeguju slovenski duh domaćeg

ognjišta – u 18. vijeku živjeli su u porodičnim zadrugama, po nekoliko generacija u istom domaćinstvu
Poslije oslobođenja kmetova (1861) porodica se dijeli, ali je ostala prisna veza među članovima porodice – u jeziku se sačuvao velik broj riječi koji označavaju članove porodice (мать, отец, брат, сестра, дедушка, бабушка, внук, внучка, дядя, зять, невестка ...)
Kršteni kum ili kuma (крёстный отец, крёстная мать) – kum je pred Bogom odgovoran za duhovni razvoj djeteta

Слайд 59Državno uređenje Rusije danas
Federativna republika sa polupredsjedničkim sistemom vlasti
Zasniva se na

Ustavu Ruske federacije iz 1993.g.
Grb Rusije urađen po uzoru grba starog Ruskog carstva – uveden ponovo nakon pada Sovjetskog saveza (crvena boja simboliše Veliku Rusiju što je staro ime Rusije za razliku od Male Rusije – Ukrajina, i Bijele Rusije – Bjelorusije. Dvoglavi orao predstavlja staro Rusko carstvo. Na grudima orla je mali štit svetog Đorđa koji ubija aždahu – što predstavlja grb Moskve)

Слайд 60Grb Rusije

Слайд 61Državno uređenje Rusije danas
Zastava Rusije – tri jednako široke vodoravne pruge

bijele, plave i crvene boje (proglašena 22.8.1991.g.). Na grbu Moskve (Sveti Đorđe ubija aždahu – Đurađev oklop je bijeli ,plašt i štit su plavi, a pozadina crvena)
Oblik vodoravne trobojnice – iz vremena Petra Velikog koji je po uzoru holandske trobojnice uradio mornaričku zastavu. Takav oblik trobojnice će preuzeti i ostali slovenski narodi. Ruskoj zastavi su najsličnije zastave Slovenije i Slovačke, kod Srbije je takođe trobojka ali sa drugačijim rasporedom boja. Kod Bugara je isti raspored, ali se plava boja zamjenjuje zelenom

Слайд 63 Ruska Matrjoška

Слайд 64 Prva ruska matrjoška sa izložbe 1900.g.

Слайд 65Balalajka

Слайд 67Državno uređenje Rusije danas
Predsjednik Rusije se bira na 6 godina na

direktnim izborima, sa ovlaštenjima:
Utvrđuje spoljnu politiku,
Vrhovni je komandant oružanih snaga,
Imenuje i razriješava predsjednika Vlade, a na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razriješava sa dužnosti zamjenike predsjednika Vlade i federalne ministre
Imenuje sekretara Savjeta bezbjednosti
Predlaže kandidata za mjesto guvernera Centralne banke,

Слайд 68Državno uređenje Rusije danas
U slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti donosi

zakone, ali o tome obavještava Federalnu skupštinu
Ima pravo donositi uredbe u skladu sa Ustavom i zakonima itd.
Na mjestu predsjednika može se birati najviše dva puta (novim ustavom izmjenjeno)
Izvršnu vlast vrši Vlada na čelu sa premijerom
Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština (Donji i Gornji dom Federalne skupštine)
Sudsku vlast vrše sudovi: Ustavni sud, sudovi opšte nadležnosti na čelu sa Vrhovnim sudom i arbitražni sudovi na čelu sa najvišim arbitražnim sudom

Слайд 69Mihail Sergejevič Gorbačov – poslednji predsjednik SSSR-a

Слайд 70Boris Jeljcin – prvi predsjednik Rusije

Слайд 71Vladimir Vladimirovič Putin – predsjednik Rusije Rođen u Lenjingradu (Sankt Peterburgu) 1952. Predjednik

Rusije od 2000-2008. Predsjednik Vlade od 2008-2012. Od 2012. ponovo predsjednik Rusije

Слайд 72Civilizacija
Pojam civilizacija је po smislu blizak pojmu kultura, pa se

često dešava da se ovi pojmovi upotrebljavaju kao sinonimi. Međutim, između ova dva pojma (kultura i civilizacija) postoji suštinska razlika. Pojam civilizacija (od latinskog civilis – građanski, državni, gradski) pojavio se još u antičko doba kao kvalitativna odrednica razlikovanja antičkog društva оd varvarskog okruženja. Sam pojam se vremenom koristio različito pa je u 18. i 19. vijeku služio za označavanje višeg stepena društva nа ljestvici razvoja (divljaštvo, varvarstvo, civilizacija).

Слайд 73Civilizacija
Civilizacija nije samo kultura nego ljudsko društvo čijim је normama ovaploćena

njegova kultura i najčešće sе granice jedne civilizacije podudaraju sa granicama imperije.
Riječju civilizacija označavamo viši stepen razvoja ljudskog društva. Civilizovano društvo, u odnosu na praistorijsko, koristi pismo, posjeduje visok stepen znanja i umijeća, ima zajedničku upravu, koja nastaje iz prirodnih potreba ljudi da žive bezbjedno i prema ustaljenom redu.


Слайд 74Civilizacija
Definicija civilizacija koju daje Vil Durant је definiše kao društveni

red koji promoviše stvaranje kulture.
Konstituišu je 4 elementa: ekonomija, politička organizacija, moralna tradicija i potraga za znanjem i umjetnošću.

Слайд 75Kultura
Sam pojam kultura је prošao prilično dug put оd prvobitnog dо

današnjeg značenja.
Latinska riječ cultura је prvobitno značila gajenje i obrada zemlje. Riječ kultura, kао metaforu, govoreći о „njegovanju “, „obradi“ čovjekove duše, о vaspitanju i ličnom usavršavanju, prvi је upotrebio rimski filozof Marko Tulije Ciceron - prvi vijek prije nove ere).
Uzev u obzir mnoge definicije kulture može sе najkraće zaključiti dа pojam kultura podrazumijeva sveukupna dostignuća ljudskog društva u proizvodnom, društvenom i duhovnom životu.

Слайд 76Kultura
Pod pojmom civilizacija označava se viši stepen razvoja ljudskog društva.

Tako civilizovano društvo, u odnosu na praistorijsko, koristi pismo, posjeduje visok stepen znanja i vještina. Neki teoretičari je definišu kao društveni red koji promoviše stvaranje kulture.
Pojam kultura podrazumijeva sveukupna dostignuća ljudskog društva u proizvodnom, društvenom i duhovnom životu.
Ljudi pomoću kulture u istom društvu dijele zajedničko ponašanje i način razmišljanja.

Слайд 77Kultura
Kultura sе dijeli nа materijalnu i duhovnu.
Materijalna kultura obuhvata

prije svega oblast materijalne proizvodnje: putevi, transport, zgrade, predmeti za domaćinstvo, odjeća, oruđe za rad, itd.
Duhovna, ili nematerijalna kultura, podrazumijeva sferu duhovne proizvodnje i njene rezultate: religiju, filozofiju, moral, umjetnost, nauku itd.
Nematerijalnu kulturu obrazuju norme, pravila, obrasci, zakoni, mitovi, ideje, običaji i prije i poslije svega - jezik.
I duhovna i materijalna kultura su međusobno neraskidivo povezane. Sve materijalno što је čovjek stvorio је svojevrsna realizacija duhovnog, а opet, duhovno је nemoguće bez nekog materijalnog okvira.

Слайд 78Kultura i civilizacija
Kultura se uči: kao što ljudi biološki nasljeđuju mnoge

fizičke osobine i instikte ponašanja, tako se kultura nasljeđuje kroz društvo, tj. osoba mora naučiti kulturu od ostalih članova društva
Kultura je prilagodljiva: ljudi je koriste da se fleksibilno i brzo prilagode promjenama u svijetu oko njih.
Pravoslavna civilizacija i kultura (istočnohrišćanska tradicija) nije prešla put Renesanse, Reforme i Prosvećenosti – zasniva se na duhovnosti za razliku od zapadne kulture: grčka mudrost, rimski poredak i hrišćanska duhovnost


Слайд 79Kultura i civilizacija
Sukob civilizacija – Sukob istoka i zapada – sukob

čovječanstva sa istorijom – suprotstavljanje sili i tiraniji (sukob Amerika / Rusija)
Pravoslavna civilizacija i kultura se razlikuje od zapadne – to jeste njegova specifičnost, osobenost, identičnost
Od vladavine Petra I Rusija je integrisala zapadne ideje u svoj socio-kulturološki sistem – nije monokulturološka

Слайд 80Ruska civilizacija i kultura
Ruska civilizacija se posmatra kao lokalna civilizacija, ali

istovremeno proces njenog nastanka i razvoja pokazao se kao karakterističan u odnosu na većinu civilizacija u svijetu – ruska civilizacija je arhaična, tradicionalna i savremena, što podrazumijeva nedostatke civilizacijskog nastanka i razvoja, ne zanemarujući pri tom njene prednosti.
Neophodno je podvući da je formiranje pojedinačnih civilizacija neodvojivo od razvoja velikih svjetskih religija. Najčešće su baš religiozne ideje osnova globalnog kulturnog projekta bilo koje civilizacije. Religije su onaj činilac stvaranja „velike tradicije“ koja duhovno objedinjuje narode koji ne govore istim jezikom, koji nemaju istu kulturu i koji ne žive u istom društvenom uređenju.

Слайд 81Ruska civilizacija i kultura
Stremljenje svake napredne civilizacije: da stvori prostor za

dijalog kultura – unutar jedne civilizacije nije izuzetak, nego pravilo (tako su u Rusiji u uzajamnom kontaktu većina svjetskih kulturnih tradicija- pravoslavna, islamska, zapadna, budistička).
Civilizacija se nalazi u kulturnom dijalogu sа prethodnim i sа savremenim civilizacijama. Tako je i za rusku i zapadnoevropsku civilizaciju bio važan dijalog sa antičkom civilizacijom od koje su usvojene-nasleđene mnoge kulturne crte. U međusobnim odnosima pripadnici različitih civilizacija bolje mogu da procijene svoje prednosti i nedostatke i ujedno lakše formulišu sliku sopstvene individualnosti.

Слайд 82Ruska civilizacija i kultura
Rusija je bila prva pojedinačna zemlja u svijetu

koja je objavila svoje pravo da se nazove civilizacijom uporedo sa cijelim zapadom. Tu teoriju је 60-tih, 70-tih godina 19.vijeka razvio, naučno obradio i dokazao sociolog Nikolaj Danilevski (Evropa је samo mali rt Azije, Evropa je ono što je romansko-germanski kulturni tip). Teorija Danilevskog је imala svoje uporište u fundamentalnim radovima klasika evropske teorije civilizacije О. Špenglera i А. Tojnbija.
U 20. vijeku ruski naučnici (emigranti) N. Trubeckoj, P. Savicki, G. Vernadski, L. Karsavin su usredsredili svoju pažnju nа geografski položaj Rusije: između Evrope, Dalekog Istoka – Azije i kao rezultat tih istraživanja stvoren је pojam Rusije-Evroazije.

Слайд 83Ruska civilizacija i kultura
Svjetska istorija može biti posmatrana kao paralelna pojava

dva tipa civilizacije.
Prva, zapadna, koja se pojavila oko Sredozemlja, prolazeći kroz niz stadija, danas se ukorijenila u takozvanom savremenom društvu u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi.
Druga, istočna, koja se ogleda u vrijednosti ranije ukorijenjenog tradicionalizma. Zato se u savremenoj nauci ona naziva tradicionalnom civilizacijom. Tom tipu civilizacije i pripada ruska civilizacija.

Слайд 84Ruska civilizacija i kultura
Da bi se ocijenilo mjesto Rusije u svjetskoj

civilizaciji neophodno se vratiti na početak ruske istorije i rasvijetliti njen put do početka 20-og vijeka. Monah Nestor je još na početku 12-og vijeka u „Повесть временых лет“ postavio pitanje „Откуда есть пошла Русская земля?“ u ovom djelu se govori da je početak ruske državnosti nastao kada se novgorodski Sloveni pozvali Varjage u svoju kneževinu da vladaju zbog nesloge među kneževima, još 862.godine. Od tog datuma se i vodi početak ruske istorije.

Слайд 85Ruska civilizacija i kultura
Jedni su smatrali da takvo dobrovoljno ustupanje vlasti

Varjazima predstavlja karakter Slovena i slovenskoj civilizaciji pripisuju miran i nekonfliktan karakter.
Drugi su u tom ustupanju vlasti pokušavali da dokažu slovensko porijeklo prvog pozvanog kneza Rjurika i njegove braće.
Kako bilo, ali u to vrijeme se jeste pojavila državnost na cijelom evropskom kontinentu u epohi pada zapadne Rimske imperije i završne faze velike seobe naroda sa istoka na zapad i sa sjevera na jug.

Слайд 86Ruska civilizacija i kultura
Samobitnost Rusije је određena uslovom njenog položaja između

Evrope i Azije, između svijeta stalne modernizacije i svijeta tradicionalizma. Onaj ko to ne zna ne može ni shvatiti istoriju i kulturu ove evroazijske države koja od Pribaltika do Dalekog istoka zauzima 1/6 kopna zemaljske kugle. Sličnu kompaktnu naseljenu zonu nema više ni jedan narod na svijetu.
Imajući u vidu i uvažavajući milenijumsko iskustvo Rusije može se govoriti o njenoj istorijskoj misiji, misiji određenoj položajem među drugim narodima. Naime na teritoriji Rusije živi na stotine različitih naroda i kultura Rusije sе formirala u uslovima tе mnogonacionalnosti kао gigantski duhovni most koji povezuje narode koji u njoj žive.

Слайд 87Ruska civilizacija i kultura
Srpski i ruski narod su istog korijena, iste

vjere, iste pismenosti.
Istraživanjem mitologije istočnih Slovena i to samo površnim vidjećemo koliko nevjerovatnih sličnosti ima sa našom mitologijom, počev od vrijednosnih orijentacija, tj. sistema vrijednosti u kome su ideali pravde – socijalne pravde i volje, tj. slobode na najvišem mjestu.
Pismenost i književnost najčistije izražavaju nacionalne ideje duhovne kulture, ono što je najbolje u njoj, ono što najbolje izražava nacionalne osobenosti. Književnost govori u ime nacionalne kulture.


Слайд 88Ruska civilizacija i kultura
Književnost koju je stvorio ruski narod nije samo

njegovo bogatstvo nego i moralna snaga, koja je pomagala i pomaže narodu u teškim istorijskim periodima kao duhovna pomoć.
Ruska književnost je stvorena prema drugim književnostima i narodima, zato što je čvrsto povezana sa životom, sa stvarnošću, sa poimanjem ljudskih vrijednosti.
Najveća vrijednost ruske književnosti je u tome što je njena umjetnička snaga tjesno povezana sa moralnim vrijednostima.

Слайд 89Ruska civilizacija i kultura
Justin Popović o Dostojevskom je rekao da on

pripada svim svjetovima, svim ljudima, jer je svečovječanski širok i dubok, on je toliko čovjek da je rod i Srbima, i Bugarima, i Grcima, i Francuzima, rod svim ljudima na svim kontinentima.
Njegove riječi možemo prenijeti i na rusku književnost.
U tom duhovnom objedinjavanju je njena misija i misija cijelog ruskog naroda.

Слайд 90Ruska kultura i civilizacija
Između 3. i 6. vijeka posle Hrista zemlje

današnje Rusije naseljavali su Goti, Huni i Avari.
Skiti su živjeli u južnim stepama, a Hazari su sve do 8. vijeka naseljavali zapadni dio stepskog dijela Rusije.
Njih će odatle proterati skandinavski Varjazi, koji će za svoju prestonicu uzeti slovenski/ruski grad Novgorod.
Vremenom, Varjazi će se asimilirati među Slovenima/Rusima.
I neka ugro-finska plemena biće u ovom periodu asimilovana.

Слайд 91Ruska civilizacija i kultura
Područja na kojima su živjeli istočni Slaveni prvi

su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi.
Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz Novgoroda na sjeveru današnje Rusije u Kijev, danas glavni grad Ukrajine.
Vlast Varjaga potrajaće nekoliko stotina godina. U 10. i 11. vijeku Kijevska Rusija je postala najveća država u Evropi i prilično bogata.

Слайд 92Kijevska kneževina u 11.vijeku

Слайд 93Ruska civilizacija i kultura
Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država

tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini.
Odlučujućim za kasniju istoriju istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje Pravoslavlja kao državne religije 988. u doba velikog kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Evrope. Prihvatanjem hrišćanstva, knez Vladimir je stavio staru rusku državu u sferu kulturnog uticaja Vizantije.
Preko Vizantije u ruski civilizacijski model su ušli elementi antičkog grčkog nasleđa, a sa njima bliskoistočno i egipatsko nasleđe, koje je sadržano u grčkom antičkom civilizacijskom modelu.

Слайд 94Ruska civilizacija i kultura
Tokom vijekova na rusku kulturu je imala uticaja

civilizacija i kultura mnogih naroda. U vrijeme kada je Rusija primila hrišćanstvo (988), primila ga je na svom jeziku.
Prije 12.vijeka u upotrebi u Rusiji je bio starocrkvenoslovenski jezik. Tek u 12.vijeku pojavljuje se prvi tekst na ruskom, odnosno staroruskom jeziku. Ali tek za vrijeme vladavine Petra Velikog u 18. vijeku starocrkvenoslovenski jezik se mijenja u ruski jezik.

Слайд 95Ruska civilizacija i kultura
Do vladavine Petra Velikog i slikarstvo je bilo

u službi crkve. Vajarstvo se razvija tek u novije vrijeme, jer je crkva zabranjivala prikazivanje ljudskog tijela u 3 dimenzije. Ali zato je slikanje ikona bilo posebno razvijeno još od 14. i 15. vijeka. Za vrijeme vladavine Petra Velikog primjetan je velik uticaj zapada na slikarstvo i vajarstvo u Rusiji.
U arhitekturi Rusije poseban uticaj je bio iz vizantijske umjetnosti. Kupole zgrada su rađene po ugledu na nomadske šatore.


Слайд 96Ruska civilizacija i kultura
Razvoj muzike u Rusiji je kasnio za ostatkom

Evrope, iz razloga što su u crkvi bili zabranjeni muzički instrumenti.
Vokalna muzika razvija se tek u 19.vijeku. Začetnikom savremene ruske muzike smatra se Mihail Glinka. Kasnije će biti poznati Musorgski, Rimski-Korsakov, Čajkovski, Rahmanjin, Stravinjski i drugi. Na ruski balet poseban uticaj su imali italijanski i švedski igrači.
Rusko pozorište se razvija iz narodnih zabava, preko seljačkih društava i putujućih trupa.

Слайд 97Ruska civilizacija i kultura
Sa hrišćanstvom je ušao i elemenat hebrejske kulture

iz biblijske osnove hrišćanstva.
Tako je ruski civilizacijski model asimilirao civilizacijske komponente sa tri kontinenta: Evrope, Afrike i Azije.

Слайд 98Zašto postoji Rusija?
Rusija ima posebnu ulogu u istoriji čovječanstva. To određuje

nekoliko faktora:
Geopolitički faktor
Etnopolitički faktor
Religiozni faktor

Слайд 99Ko su Sloveni?
Kao pleme postali su poznati tek u 6.vijeku
Zauzimali su

teritoriju Istočne, Jugo-istočne i Sjeverne Evrope – od Sjevernog i Baltičkog mora, do Sredozemnog i Crnog mora
Neki naučnici smatraju da su nastali od Germana, Kelta, Iranaca, a neki (lingvističari) da su se odvojili od porodice indoevropskih naroda
Zaključujemo da je slovenski narod nastao mješanjem sa drugim narodima
Prema arheloškim iskopinama zaključujemo da su se bavili zemljoradnjom (ralo, plug)
Poligamija – više žena, ali svaka žena je živjela sa svojom djecom u posebnim domaćinstvima
Umrle su spaljivali

Слайд 100Ko su Sloveni?
Susjedni narodi – Varjazi, Rusi, Čudi, Meri, ali i

neka ugrofinska plemena, koji su se vremenom asimilovali sa Slovenima
Za stvaranje Kijevske kneževine bili su zaslužni Rusi i Varjazi

Слайд 101Ko su Rusi?
Prema pisanim dokumentima do 10.vijeka smatra se da su

Rusi i Sloveni potpuno različiti narodi
Sloveni – mirni zemljoradnici
Rusi – trgovci i vojnici

Похожие презентации

Возникновение одежды и ее основные функции 505
Ниеншанц – Шлотбург 618
Перестройка. Апрельский (1985) пленум ЦК КПСС 524
Значение жизни и деятельности Сергея Радонежского 270
Смольный собор: от замысла до наших дней 276
Наука и культура в России в 19 столетии 215

Обратная связь

Если не удалось найти и скачать презентацию, Вы можете заказать его на нашем сайте. Мы постараемся найти нужный Вам материал и отправим по электронной почте. Не стесняйтесь обращаться к нам, если у вас возникли вопросы или пожелания:

Email: Нажмите что бы посмотреть 

Что такое ThePresentation.ru?

Это сайт презентаций, докладов, проектов, шаблонов в формате PowerPoint. Мы помогаем школьникам, студентам, учителям, преподавателям хранить и обмениваться учебными материалами с другими пользователями.

Для правообладателей

Яндекс.Метрика